Formacija – MVOFS-a – travanj 2013 u pdf-u (ovdje)

Izvadak iz listića;

 

Opća deklaracija o ljudskim pravima

 

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva (čl. 1). Opća deklaracija o ljudskim pravima je dokument koji utvrđuje temeljna prava svakog ljudskog bića, a potpisan je u Parizu 10. prosinca 1948. Njezino pisanje potaknuli su Ujedinjeni narodi kako bi se mogla primijeniti u svim zemljama članicama. Opća deklaracija o ljudskim pravima je etički kodeks od temeljne povijesne važnosti: ona je zapravo prvi dokument koji je odobrio opća prava svakog ljudskog bića (u svakom povijesnom razdoblju i u svakom dijelu svijeta).

 

Ona je izravan rezultat Povelje Ujedinjenih naroda, prvog dokumenta koji daje prednost pravima pojedinca nad pravima države. Deklaracija se sastoji od 30 članaka, a svaki od njih potvrđuje određeno pravo na takav način da zajedno određuju osobu priznavanjem tih „prava“ kao skladne cjeline. U slučaju da samo jedno od tih prava nije priznato ili ostvareno, povrijeđeno je dostojanstvo osobe. – Kada je na Općoj skupštini 1948. godine donesena Deklaracija, taj čin se smatrao prvim korakom u stvaranju buduće „Međunarodne povelje o ljudskim pravima čovjeka“, koja bi imala i pravnu i moralnu vrijednost. Trebalo je deset godina da dovoljan broj država ratificira sporazume, koji su tek tada postali valjani. Zaista, bilo je potrebno 35 ratifikacija (ili odobrenja). Kada su dostigli taj broj, 3. siječnja 1976. na snagu je stupio Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, zajedno sa svojim dopunskim Protokolom (koji je već ratificiralo deset zemalja, što je minimalan broj ratifikacija potrebnih za stupanje na snagu), donesen je 23. ožujka 1976.

 

Svaka država koja je ratificirala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima obvezala se da će zakonima zaštititi svoje građane od okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg ponašanja. Povelja tvrdi da svako ljudsko biće ima pravo na život, slobodu, osobnu sigurnost i poštovanje svoga privatnog života. Ona također zabranjuje ropstvo i jamči pravo propisanog postupka, te štiti pojedinca od samovoljnog uhićenja, zatvora ili izgona. Ona priznaje pravo na slobodu mišljenja pojedinca, savjesti i vjere, slobodu izražavanja i udruživanja, pravo na mirna okupljanja i na napuštanje zemlje. Svaka država koja prihvaća Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima prepoznaje da je njezina dužnost poticati razvoj životnih uvjeta svojih stanovnika. Priznaje pravo svake osobe na rad, pravednu plaću, zdravstveno osiguranje i odgovarajući životni standard – posebno naglašavajući zaštitu od gladi – kao i na zdravlje i obrazovanje. Također se obavezuje da će svakoj osobi omogućiti pravo na osnivanje sindikata i pridruživanje sindikatima po svom izboru.

 

Odgovorite

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.